CEPISOVA istraživačka platforma obuhvaća tri međusobno vezana tematska područja: Izbori i izborno ponašanje, Zakonodavna i izvršna vlast, te Javne politike. Sva navedena područja istraživanja počivaju na prethodnim istraživačkim aktivnostima znanstvenih projekata FPZG-a i doprinosu istraživača FPZG-a u ključnim međunarodnim istraživačkim mrežama.
U tematskom području izbora i izbornog ponašanja CEPIS želi nastaviti održavati kontinuitet provođenja izbornih anketa, usustaviti dosad prikupljenu građu, popuniti prazninu koja postoji u istraživanju odnosa stavova građana o pojedinim javnopolitičkim pitanjima i konkretnog biračkog izbora, staviti naglasak na istraživanje stranačkih i izbornih programa i njihove javne percepcije, odnosno na medijsko uokvirivanje politike te provoditi kvantitativne i kvalitativne analize stranačkih i izbornih programa iz perspektive oblikovanja sadržaja javnih politika.
- Projekt u tijeku: Hrvatske izborne studije: promjene obrazaca političkog ponašanja hrvatskih birača (voditelj: doc. dr. sc. Kosta Bovan)
Fakultet političkih znanosti je između 1990. i 2020. godine organizirao provođenje jedanaest pred- i post-izbornih anketnih istraživanja. Cilj tih istraživanja bio je dobiti uvid, na nacionalno reprezentativnim uzorcima, u niz aspekata političkog mišljenja i ponašanja hrvatskih birača u datom trenutku. Iako postoji niz znanstvenih članaka koji su koristili podatke iz tih istraživanja, riječ je tek o partikularnom korištenju velikih baza. Stoga je prvi cilj ovog projekta ispitati trendove političkog ponašanja i mišljenja hrvatskih birača u periodu 1990.-2020. godine. Postoji niz koncepata koji su se ispitivali u navedenim anketama, a ovaj projekt fokusirat će se na „core“ koncepte biračkog ponašanja. Specifičnije, istraživačkim problemima želi se ispitati promjene u glasačkom ponašanju građana, političkoj participaciji, političkoj ideologiji i svjetonazoru, stranačkoj identifikaciji, te podršci demokraciji u navedenom periodu. U konačnici, rezultati istraživanja trebali bi se objaviti u jedinstvenom zborniku.
Drugi cilj ovog projekta jest usporedba obrazaca političkog mišljenja i ponašanja hrvatskih birača po zalasku pandemije koronavirusa s predpandemijskim stanjem. Kako bi ispunili taj cilj, projekt planira provođenje terenskog anketnog istraživanja kojim bi se odabrani koncepti (glasačko ponašanje, politička participacija, politička ideologija i svjetonazor, stranačka identifikacija, te podrška demokraciji) izmjerili u nacionalno reprezentativnom uzorku. Anketno istraživanje bi se provelo u nešto manjem obujmu, ali bi i dalje predstavljalo kontinuitet dosadašnjih studija. Ponajviše, omogućilo bi usporedbu i provjeru razlika u političkom ponašanju i mišljenju građana neposredno prije razbuktavanja pandemija korona virusa (prethodna anketa provedena je u drugom mjesecu 2020. godine), te (efektivno) po kraju pandemije. Pandemija koronavirusa izazvala je tektonske društvene promjene, a istraživanja njenih dubljih efekata na demokraciju i građane su tek u začecima. Ovim istraživanjem stoga bismo dobili relevantan uvid u jedan važan aspekt društveno-političkih promjena uzrokovanih pandemijom.
CEPIS-ova istraživačka platforma u području zakonodavne i izvršne vlasti polazi od integralnog pristupa u proučavanju odnosa između izvršne i zakonodavne vlasti. Taj pristup pretpostavlja funkcionalnu povezanost vlade i parlamenta u procesu javnog upravljanja i stvaranja javnih politika.
- Projekt u tijeku: Tko nas predstavlja: studija političkog predstavništva u Hrvatsko (voditeljica doc. dr. sc. Daniela Širinić)
Projekt „Tko nas predstavlja: studija političkog predstavništva u Hrvatskoj“ novi je istraživački projekt prema istraživačkim ciljevima, ali i nastavak dugogodišnjih napora u prikupljanju podataka niza istraživača. Dugoročni cilj ovog projekta je prikupljanje podataka i materijala o karakteristikama i ponašanju izabranih političkih elita, o obrascima političkog odlučivanja te procesima političkog predstavništva općenito. U praksi, birači od zastupnika ili vijećnika imaju jedna očekivanja, a predstavnici na različite načine interpretiraju svoju predstavničku ulogu, odnosno koga bi to oni ili kako točno trebali predstavljati. Pozadinski koncept političkog predstavništva je višedimenzionalan i o predstavništvu treba razmišljati u smislu različitih puteva kroz koje se potrebe i želje građana prenose ili mogu prenijeti u proces donošenja odluka. Predstavništvo je sustav institucionalnih aranžmana koji ne uključuje samo pojedinačne radnje jednog ili niza zastupnika, nego cijelu strukturu reprezentacije koja proizlazi iz aktivnosti višestrukih aktera.
U skladu s tim, analitička strategija ovog istraživanja utemeljena je na operacionalizaciji pojma predstavništva koji uključuje više puteva i razina kojima građani mogu ostvariti povezanost sa zastupnicima, ali također podrazumijeva i kontinuitet prikupljanja podataka kako bi se dugoročno ostvarili uvjeti za longitudinalne analize promjena u sutavu predstavništva. Nastavno na postojeća istraživanja predlažemo istraživanje kojim bi se kontinuirano prikupljali podaci o izabranim političkim elitama. Podaci bi se prikupljali obuhvaćajući više dimenzija predstavništva, od deskriptivnog, preko supstantivnog do dinamičko-responzivnog, ali i višerazinski, obuhvaćajući političke elite na svim razinama vlasti: općinskim, gradskim, županijskim vijećima i skupštinama, te u Saboru. Analiza političkog predstavništva na lokalnoj razini je izrazito bitna jer bi prepreke za kontakt građana s vijećnicima u vijećima općina ili vijećima gradova trebale biti značajno manje nego na nacionalnoj razini, kvaliteta predstavništva bi u cijelosti trebala biti viša. Također, prikupljanje podataka na više razina i u više jedinica će omogućiti uspješniju analizu podataka, a ovisno o odazivu na istraživanje, i višerazinsku analizu predstavništva.
Novinu istraživačkog pristupa CEPIS-a u području javnih politika predstavljaju komparativna (kako međunacionalna, tako i međusektorska) perspektiva i analitičko povezivanje djelovanja društvenih i političkih aktera, izbornih programa i rezultata te karakteristika zakonodavne i izvršne vlasti sa sadržajima i ishodima javnih politika. Takvim pristupom CEPIS čini iskorak u istraživanjima javnih politika u Hrvatskoj u kojima su do sada dominirale analize pojedinačnih sektorskih politika.
- Projekt u tijeku: Kako vlada vlada? Ciljevi hrvatskih javnih politika (voditeljica izv. prof. sc. Ana Petek)
Znanstveno-istraživački projekt „Kako vlada Vlada: ciljevi hrvatskih javnih politika“ započeo je s radom 2016. godine, s podnaslovom „Akterska i procesna analiza političkog odlučivanja u Vladi RH“. Projekt se provodio u sklopu Centra za empirijska politološka istraživanja Fakulteta političkih znanosti, a od trećeg ciklusa provodio se u suradnji s Institutom za društvena istraživanja u Zagrebu.
U prethodnim sesijama projekta provedena je akterska i procesna analiza političkog odlučivanja u Vladi RH, a zatim se projekt okrenuo analiziranju političkih sadržaja koje Vlada oblikuje, s fokusom na ciljeve javnih politika koje Vlada dizajnira i provodi. Ciljevi, kao formalna očitovanja o poželjnoj budućnosti, izjave kojima se deklarira što će vlasti činiti, temeljni su element svake javne politike te su silno raznorodni. Literatura i studije javnih politika ne nude standardnu klasifikaciju ciljeva i njihovih oblika i dimenzija. Ciljevi hrvatskih javnih politika, povrh zahvaćanja i tog aspekta stvaranja javnih politika u studijama slučaja pojedinih sektora, do sada nisu bili podvrgnuti sustavnoj analizi. Projekt je dizajniran kao podnacionalna komparacija javnih politika. S obzirom da je riječ o početnim naporima klasificiranja ciljeva hrvatskih javnih politika, projekt ima deskriptivni cilj – pripremiti detaljan opis varijacija ciljeva hrvatskih javnih politika. Utemeljen je na deskriptivnom istraživačkom pitanju: kakvi su ciljevi hrvatskih javnih politika, odnosno po kojim dimenzijama se ciljevi hrvatskih javnih politika međusobno razlikuju.
Analiza je utemeljena na kodiranju strateških dokumenata Vlade RH, prema pravilima kvalitativne analize sadržaja. Dokumenti su uzorkovani tako da se osigura zastupljenost javnih politika iz svih temeljnih javnopolitičkih područja: iz klasičnih državnih resora, ekonomskih politika, socijalnih politika, sektorskih politika. Povrh toga uzorak uključuje multisektorske politike namjenjene specifičnim društvenim skupinama koje sadrže više klasičnih sektora te strategije koje se odnose na uže javnopolitičke teme. Uzorak politika/strategija u istraživanju sadrži sljedeće resore: pravosudna politika, sigurnosna politika, prometna politika, obrazovna politika, politika zapošljavanja, politika spolne ravnopravnosti, politika za mlade, politika za osobe s invaliditetom, pitanje poticanja čitanja, pitanje nasilja u obitelji i pitanje proizvodnje drva i drvne industrije.
U sklopu projekta razvijena je originalna shema kodiranja ciljeva javnih politika usmjerena na tematski aspekt ciljeva. Pripremljena je studija ciljeva hrvatskih javnih politika koja je predstavljena na najvećoj svjetskoj konferenciji o javnim politikama pod nazivom International Conference on Public Policy (ICPP4), u organizaciji Svjetskog udruženja za javne politike (International Public Policy Association), a rad je predstavljen u sklopu panela Pushing the Boundaries of Comparative Public Policy. Rad kojemu su koautori svi istraživači na projektu zatim je upućen u proceduru objavljivanja u renomiranom međunarodnom časopisu European Policy Analysis, te je članak Unboxing the Vague Notion of Policy Goals: Comparison of Croatian Public Policies objavljen je u volumenu 7, broju 2. navedenog časopisa, str. 451-469. (v. https://onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1002/epa2.1106).
Članak je ove godine dobio nagradu EPA Editors’ Choice Best Paper 2021! Informacije o nagradi dostupne su na linku https://onlinelibrary.wiley.com/journal/23806567
U pristupu istraživačkim problemima, osnova CEPIS-ove istraživačke platforme su metodološka izvrsnost i pluralizam metodoloških pristupa. Uz to, naglasak se stavlja i na transparentnost svih faza istraživačkog postupka, posebice kroz omogućavanje javnog pristupa svim bazama podataka prikupljenih i analiziranih u sklopu CEPIS-ovih projekata.