{"id":22916,"date":"2022-06-14T23:22:36","date_gmt":"2022-06-14T21:22:36","guid":{"rendered":"https:\/\/cepis.fpzg.unizg.hr\/?page_id=22916"},"modified":"2022-07-05T22:55:30","modified_gmt":"2022-07-05T20:55:30","slug":"istrazivacki-projekti","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/cepis.fpzg.unizg.hr\/index.php\/istrazivacki-projekti\/","title":{"rendered":"Istra\u017eiva\u010dki projekti"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\">CEPISOVA istra\u017eiva\u010dka platforma obuhva\u0107a tri me\u0111usobno vezana tematska podru\u010dja: <em>Izbori i izborno pona\u0161anje<\/em>, <em>Zakonodavna i izvr\u0161na vlast<\/em>, te<em> Javne politike<\/em>. Sva navedena podru\u010dja istra\u017eivanja po\u010divaju na prethodnim istra\u017eiva\u010dkim aktivnostima znanstvenih projekata FPZG-a i doprinosu istra\u017eiva\u010da FPZG-a u klju\u010dnim me\u0111unarodnim istra\u017eiva\u010dkim mre\u017eama.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U tematskom podru\u010dju izbora i izbornog pona\u0161anja CEPIS \u017eeli nastaviti odr\u017eavati kontinuitet provo\u0111enja izbornih anketa, usustaviti dosad prikupljenu gra\u0111u, popuniti prazninu koja postoji u istra\u017eivanju odnosa stavova gra\u0111ana o pojedinim javnopoliti\u010dkim pitanjima i konkretnog bira\u010dkog izbora, staviti naglasak na istra\u017eivanje strana\u010dkih i izbornih programa i njihove javne percepcije, odnosno na medijsko uokvirivanje politike te provoditi kvantitativne i kvalitativne analize strana\u010dkih i izbornih programa iz perspektive oblikovanja sadr\u017eaja javnih politika.<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\"><li><strong>Projekt u tijeku: Hrvatske izborne studije: promjene obrazaca politi\u010dkog pona\u0161anja hrvatskih bira\u010da (voditelj: doc. dr. sc. Kosta Bovan)<\/strong><\/li><\/ul>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Fakultet politi\u010dkih znanosti je izme\u0111u 1990. i 2020. godine organizirao provo\u0111enje jedanaest pred- i post-izbornih anketnih istra\u017eivanja. Cilj tih istra\u017eivanja bio je dobiti uvid, na nacionalno reprezentativnim uzorcima, u niz aspekata politi\u010dkog mi\u0161ljenja i pona\u0161anja hrvatskih bira\u010da u datom trenutku. Iako postoji niz znanstvenih \u010dlanaka koji su koristili podatke iz tih istra\u017eivanja, rije\u010d je tek o partikularnom kori\u0161tenju velikih baza. Stoga je prvi cilj ovog projekta ispitati trendove politi\u010dkog pona\u0161anja i mi\u0161ljenja hrvatskih bira\u010da u periodu 1990.-2020. godine. Postoji niz koncepata koji su se ispitivali u navedenim anketama, a ovaj projekt fokusirat \u0107e se na \u201ecore\u201c koncepte bira\u010dkog pona\u0161anja. Specifi\u010dnije, istra\u017eiva\u010dkim problemima \u017eeli se ispitati promjene u glasa\u010dkom pona\u0161anju gra\u0111ana, politi\u010dkoj participaciji, politi\u010dkoj ideologiji i svjetonazoru, strana\u010dkoj identifikaciji, te podr\u0161ci demokraciji u navedenom periodu. U kona\u010dnici, rezultati istra\u017eivanja trebali bi se objaviti u jedinstvenom zborniku.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Drugi cilj ovog projekta jest usporedba obrazaca politi\u010dkog mi\u0161ljenja i pona\u0161anja hrvatskih bira\u010da po zalasku pandemije koronavirusa s predpandemijskim stanjem. Kako bi ispunili taj cilj, projekt planira provo\u0111enje terenskog anketnog istra\u017eivanja kojim bi se odabrani koncepti (glasa\u010dko pona\u0161anje, politi\u010dka participacija, politi\u010dka ideologija i svjetonazor, strana\u010dka identifikacija, te podr\u0161ka demokraciji) izmjerili u nacionalno reprezentativnom uzorku. Anketno istra\u017eivanje bi se provelo u ne\u0161to manjem obujmu, ali bi i dalje predstavljalo kontinuitet dosada\u0161njih studija. Ponajvi\u0161e, omogu\u0107ilo bi usporedbu i provjeru razlika u politi\u010dkom pona\u0161anju i mi\u0161ljenju gra\u0111ana neposredno prije razbuktavanja pandemija korona virusa (prethodna anketa provedena je u drugom mjesecu 2020. godine), te (efektivno) po kraju pandemije. Pandemija koronavirusa izazvala je tektonske dru\u0161tvene promjene, a istra\u017eivanja njenih dubljih efekata na demokraciju i gra\u0111ane su tek u za\u010decima. Ovim istra\u017eivanjem stoga bismo dobili relevantan uvid u jedan va\u017ean aspekt dru\u0161tveno-politi\u010dkih promjena uzrokovanih pandemijom.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">CEPIS-ova istra\u017eiva\u010dka platforma u podru\u010dju zakonodavne i izvr\u0161ne vlasti polazi od integralnog pristupa u prou\u010davanju odnosa izme\u0111u izvr\u0161ne i zakonodavne vlasti. Taj pristup pretpostavlja funkcionalnu povezanost vlade i parlamenta u procesu javnog upravljanja i stvaranja javnih politika.<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\"><li><strong>Projekt u tijeku: Tko nas predstavlja: studija politi\u010dkog predstavni\u0161tva u Hrvatsko<\/strong> <strong>(voditeljica doc. dr. sc. Daniela \u0160irini\u0107)<\/strong><\/li><\/ul>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Projekt \u201eTko nas predstavlja: studija politi\u010dkog predstavni\u0161tva u Hrvatskoj\u201c novi je istra\u017eiva\u010dki projekt prema istra\u017eiva\u010dkim ciljevima, ali i nastavak dugogodi\u0161njih napora u prikupljanju podataka niza istra\u017eiva\u010da. Dugoro\u010dni cilj ovog projekta je prikupljanje podataka i materijala\u00a0 o karakteristikama i pona\u0161anju izabranih politi\u010dkih elita,\u00a0 o obrascima politi\u010dkog odlu\u010divanja te procesima politi\u010dkog predstavni\u0161tva op\u0107enito. U praksi, bira\u010di od zastupnika ili vije\u0107nika imaju jedna o\u010dekivanja, a predstavnici na razli\u010dite na\u010dine interpretiraju svoju predstavni\u010dku ulogu, odnosno koga bi to oni ili kako to\u010dno trebali predstavljati. Pozadinski koncept politi\u010dkog predstavni\u0161tva je vi\u0161edimenzionalan i o predstavni\u0161tvu treba razmi\u0161ljati u smislu razli\u010ditih puteva kroz koje se potrebe i \u017eelje gra\u0111ana prenose ili mogu prenijeti u proces dono\u0161enja odluka. Predstavni\u0161tvo je sustav institucionalnih aran\u017emana koji ne uklju\u010duje samo pojedina\u010dne radnje jednog ili niza zastupnika, nego cijelu strukturu reprezentacije koja proizlazi iz aktivnosti vi\u0161estrukih aktera.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U skladu s tim, analiti\u010dka strategija ovog istra\u017eivanja utemeljena je na operacionalizaciji pojma predstavni\u0161tva koji uklju\u010duje vi\u0161e puteva i razina kojima gra\u0111ani mogu ostvariti povezanost sa zastupnicima, ali tako\u0111er podrazumijeva i kontinuitet prikupljanja podataka kako bi se dugoro\u010dno ostvarili uvjeti za longitudinalne analize promjena u sutavu predstavni\u0161tva. Nastavno na postoje\u0107a istra\u017eivanja predla\u017eemo\u00a0 istra\u017eivanje kojim bi se kontinuirano prikupljali podaci o izabranim politi\u010dkim elitama. Podaci bi se prikupljali obuhva\u0107aju\u0107i vi\u0161e dimenzija predstavni\u0161tva, od deskriptivnog, preko supstantivnog do dinami\u010dko-responzivnog, ali i vi\u0161erazinski, obuhva\u0107aju\u0107i politi\u010dke elite na svim razinama vlasti: op\u0107inskim, gradskim, \u017eupanijskim vije\u0107ima i skup\u0161tinama, te u Saboru. Analiza politi\u010dkog predstavni\u0161tva na lokalnoj razini je izrazito bitna jer bi prepreke za kontakt gra\u0111ana s vije\u0107nicima u vije\u0107ima op\u0107ina ili vije\u0107ima gradova trebale biti zna\u010dajno manje nego na nacionalnoj razini, kvaliteta predstavni\u0161tva bi u cijelosti trebala biti vi\u0161a. Tako\u0111er, prikupljanje podataka na vi\u0161e razina i u vi\u0161e jedinica \u0107e omogu\u0107iti uspje\u0161niju analizu podataka, a ovisno o odazivu na istra\u017eivanje, i vi\u0161erazinsku analizu predstavni\u0161tva.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Novinu istra\u017eiva\u010dkog pristupa CEPIS-a u podru\u010dju javnih politika predstavljaju komparativna (kako me\u0111unacionalna, tako i me\u0111usektorska) perspektiva i analiti\u010dko povezivanje djelovanja dru\u0161tvenih i politi\u010dkih aktera, izbornih programa i rezultata te karakteristika zakonodavne i izvr\u0161ne vlasti sa sadr\u017eajima i ishodima javnih politika. Takvim pristupom CEPIS \u010dini iskorak u istra\u017eivanjima javnih politika u Hrvatskoj u kojima su do sada dominirale analize pojedina\u010dnih sektorskih politika.<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\"><li><strong>Projekt u tijeku: Kako vlada vlada? Ciljevi hrvatskih javnih politika (voditeljica izv. prof. sc. Ana Petek)<\/strong><\/li><\/ul>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Znanstveno-istra\u017eiva\u010dki projekt \u201eKako vlada Vlada: ciljevi hrvatskih javnih politika\u201c zapo\u010deo je s radom 2016. godine, s podnaslovom \u201eAkterska i procesna analiza politi\u010dkog odlu\u010divanja u Vladi RH\u201c. Projekt se provodio u sklopu Centra za empirijska politolo\u0161ka istra\u017eivanja Fakulteta politi\u010dkih znanosti, a od tre\u0107eg ciklusa provodio se u suradnji s Institutom za dru\u0161tvena istra\u017eivanja u Zagrebu.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U prethodnim sesijama projekta provedena je akterska i procesna analiza politi\u010dkog odlu\u010divanja u Vladi RH, a zatim se projekt okrenuo analiziranju politi\u010dkih sadr\u017eaja koje Vlada oblikuje, s fokusom na ciljeve javnih politika koje Vlada dizajnira i provodi. Ciljevi, kao formalna o\u010ditovanja o po\u017eeljnoj budu\u0107nosti, izjave kojima se deklarira \u0161to \u0107e vlasti \u010diniti, temeljni su element svake javne politike te su silno raznorodni. Literatura i studije javnih politika ne nude standardnu klasifikaciju ciljeva i njihovih oblika i dimenzija. Ciljevi hrvatskih javnih politika, povrh zahva\u0107anja i tog aspekta stvaranja javnih politika u studijama slu\u010daja pojedinih sektora, do sada nisu bili podvrgnuti sustavnoj analizi. Projekt je dizajniran kao podnacionalna komparacija javnih politika. S obzirom da je rije\u010d o po\u010detnim naporima klasificiranja ciljeva hrvatskih javnih politika, projekt ima deskriptivni cilj \u2013 pripremiti detaljan opis varijacija ciljeva hrvatskih javnih politika. Utemeljen je na deskriptivnom istra\u017eiva\u010dkom pitanju: kakvi su ciljevi hrvatskih javnih politika, odnosno po kojim dimenzijama se ciljevi hrvatskih javnih politika me\u0111usobno razlikuju.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Analiza je utemeljena na kodiranju strate\u0161kih dokumenata Vlade RH, prema pravilima kvalitativne analize sadr\u017eaja. Dokumenti su uzorkovani tako da se osigura zastupljenost javnih politika iz svih temeljnih javnopoliti\u010dkih podru\u010dja: iz klasi\u010dnih dr\u017eavnih resora, ekonomskih politika, socijalnih politika, sektorskih politika. Povrh toga uzorak uklju\u010duje multisektorske politike namjenjene specifi\u010dnim dru\u0161tvenim skupinama koje sadr\u017ee vi\u0161e klasi\u010dnih sektora te strategije koje se odnose na u\u017ee javnopoliti\u010dke teme. Uzorak politika\/strategija u istra\u017eivanju sadr\u017ei sljede\u0107e resore: pravosudna politika, sigurnosna politika, prometna politika, obrazovna politika, politika zapo\u0161ljavanja, politika spolne ravnopravnosti, politika za mlade, politika za osobe s invaliditetom, pitanje poticanja \u010ditanja, pitanje nasilja u obitelji i pitanje proizvodnje drva i drvne industrije.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U sklopu projekta razvijena je originalna shema kodiranja ciljeva javnih politika usmjerena na tematski aspekt ciljeva. Pripremljena je studija ciljeva hrvatskih javnih politika koja je predstavljena na najve\u0107oj svjetskoj konferenciji o javnim politikama pod nazivom <em>International Conference on Public Policy <\/em>(ICPP4), u organizaciji Svjetskog udru\u017eenja za javne politike (<em>International Public Policy Association<\/em>), a rad je predstavljen u sklopu panela <em>Pushing the Boundaries of Comparative Public Policy<\/em>. Rad kojemu su koautori svi istra\u017eiva\u010di na projektu zatim je upu\u0107en u proceduru objavljivanja u renomiranom me\u0111unarodnom \u010dasopisu <em>European Policy Analysis<\/em>, te je \u010dlanak <em>Unboxing the Vague Notion of Policy Goals: Comparison of Croatian Public Policies <\/em>objavljen je u volumenu 7, broju 2. navedenog \u010dasopisa, str. 451-469. (v. <a href=\"https:\/\/onlinelibrary.wiley.com\/doi\/abs\/10.1002\/epa2.1106\">https:\/\/onlinelibrary.wiley.com\/doi\/abs\/10.1002\/epa2.1106<\/a>).<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>\u010clanak je ove godine dobio nagradu EPA Editors&#8217; Choice Best Paper 2021! Informacije o nagradi dostupne su na linku <a href=\"https:\/\/onlinelibrary.wiley.com\/journal\/23806567\">https:\/\/onlinelibrary.wiley.com\/journal\/23806567<\/a><\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U pristupu&nbsp; istra\u017eiva\u010dkim problemima, osnova CEPIS-ove istra\u017eiva\u010dke platforme su metodolo\u0161ka izvrsnost i pluralizam metodolo\u0161kih pristupa. Uz to, naglasak se stavlja i na transparentnost svih faza istra\u017eiva\u010dkog postupka, posebice kroz omogu\u0107avanje javnog pristupa svim bazama podataka prikupljenih i analiziranih u sklopu CEPIS-ovih projekata.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>CEPISOVA istra\u017eiva\u010dka platforma obuhva\u0107a tri me\u0111usobno vezana tematska podru\u010dja: Izbori i izborno pona\u0161anje, Zakonodavna i izvr\u0161na vlast, te Javne politike. Sva navedena podru\u010dja istra\u017eivanja po\u010divaju na prethodnim istra\u017eiva\u010dkim aktivnostima znanstvenih projekata FPZG-a i doprinosu istra\u017eiva\u010da FPZG-a u klju\u010dnim me\u0111unarodnim istra\u017eiva\u010dkim mre\u017eama. U tematskom podru\u010dju izbora i izbornog pona\u0161anja CEPIS \u017eeli nastaviti odr\u017eavati kontinuitet provo\u0111enja izbornih&hellip;&nbsp;<a href=\"https:\/\/cepis.fpzg.unizg.hr\/index.php\/istrazivacki-projekti\/\" class=\"\" rel=\"bookmark\">Read More &raquo;<span class=\"screen-reader-text\">Istra\u017eiva\u010dki projekti<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"parent":0,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"neve_meta_sidebar":"","neve_meta_container":"","neve_meta_enable_content_width":"","neve_meta_content_width":0,"neve_meta_title_alignment":"","neve_meta_author_avatar":"","neve_post_elements_order":"","neve_meta_disable_header":"","neve_meta_disable_footer":"","neve_meta_disable_title":"","footnotes":""},"class_list":["post-22916","page","type-page","status-publish","hentry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/cepis.fpzg.unizg.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/22916","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/cepis.fpzg.unizg.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/cepis.fpzg.unizg.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/cepis.fpzg.unizg.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/cepis.fpzg.unizg.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=22916"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/cepis.fpzg.unizg.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/22916\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":22943,"href":"https:\/\/cepis.fpzg.unizg.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/22916\/revisions\/22943"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/cepis.fpzg.unizg.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=22916"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}